• Naslovna
  • O nama
    • O blogu
    • O autorkama
  • Umetničke prilike
    • Slikarstvo
    • Skulptura
    • Arhitektura
  • Istorijske slike
    • Ličnosti
    • Događaji
    • Fenomeni
  • (Ne)pokretne slike
    • Fotografija
    • Film
    • Savremeni mediji
  • Dizajnerske slike
    • Moda
    • Primenjena umetnost
  • Aktuelne prilike
    • Kulturni događaji
    • Muzeji
    • Putovanja
  • O nama


    Dve istoričarke umetnosti, željne da iskorače iz strogih akademskih okvira, i svoja znanja, iskustva i poglede na svet podele sa vama

  • Pratite nas na

  • Naslovna
  • O nama
    • O blogu
    • O autorkama
  • Umetničke prilike
    • Slikarstvo
    • Skulptura
    • Arhitektura
  • Istorijske slike
    • Ličnosti
    • Događaji
    • Fenomeni
  • (Ne)pokretne slike
    • Fotografija
    • Film
    • Savremeni mediji
  • Dizajnerske slike
    • Moda
    • Primenjena umetnost
  • Aktuelne prilike
    • Kulturni događaji
    • Muzeji
    • Putovanja

Novac i slike: kako su izgledale prve srpske novčanice – drugi deo

21/06/2018
Četiri godine nakon sticanja međunarodno priznate nezavisnosti, Kneževina Srbija je proglašena kraljevinom što joj je omogućilo dalji razvoj. Iako su mnoge državne i kulturne istitucije već bile uspostavljene, ipak, neke su tek čekale svoj red. Jedna od njih je bila Narodna banka. Godinu dana uoči osnivanja banke 1884. god, donet je zakon kojim je to predviđeno, što je predstavljalo prvi formalni korak u ovom naumu. Organizovanje institucije ovog tipa, sa sobom je nosilo i uspostavljanje novog platežnog sredstva – papirnog novca.
Bez iskustva u osnivanju centralne banke, Srbija se obratila zemlji „koja se najmanje odavala drskim i hazardnim industrijskim, trgovačkim i finansijskim spekulacijama“, što je prepoznato u finansijskim poslovima Belgije. Na zahtev Srba, belgijska vlada je poslala šefa računovodstva svoje Narodne banke –  Šarla Bošmana, koji je pomogao osnivanje srpske Narodne banke, kao i izadavanje prve novčanice.

Istog datuma, 2. jula 1884, kada je osnovana Privilegovana narodna banka Kraljevine Srbije, puštena je u opticaj prva srpska novčanica sa svim obeležjima i osobinama novca (za razliku od onih opisanih u ovom postu). Ona je bila izrađena u apoenu od 100 dinara, razmenjiva za zlato. Zlatni dinar, kako je kolokvijalno nazivana ova banknota, zapravo je belgijska rezervna novčanica od 100 franaka. Razlog za to je bilo ubrzana priprema srpske novčanice, te je pozajmica iz Belgije ubrzala proces.

Zašto privilegovana?
Istovremeno sa osnivanjem, utvrđena
je privilegija, koja se našla i u imenu
Narodne banke, odnosila se na
isključivo pravo ove banke da izdaje
banknote. Narodna banka nastala je
kao akcionarsko društvo i bila je u
privatnom vlasništvu, iako pod nadzorom države.

Hartija pribavljena 1876, poslužila je još jednom. Njene zalihe su poslate u Belgiju, a tehničari u Briselu i Parizu su doterali kliše, posle čega je štampanje obavljeno u belgijskoj prestonici, a numerisanje i grifovanje u sprskoj, tačnije u samoj Narodnoj banci. O uspelosti tehničkog rešenja novčanice koja je pred nama svedoči činjenica da nije zabeležen nijedan ozbiljan falsifikat. Opisane okolnosti uzrokovale su da se na novčanici istovremeno nađu natpisi na srpskom i na francuskom jeziku. Izuzetno skladno vizuelno rešenje lica novčanice počiva na centralno pozicioniranom, ćiriličnom natpisu i dve ženske figure koje pridržavaju table sa ispisom „Cveti 1815. god.“ i „Zakon od 6. jan. 1883.“ Pozadinu teksta sačinjavaju 3 kruga u kojima se skreće pažnja na osnovne postulate sticanja bogatsva. Dva kruga su ispunjena muškim i ženskim figura, iznad kojih stoji „rad stvara bogatstvo“, odnosno „kapital i rad“. U središnjem krugu se nalazi ženski profil sa lovorovim vencem na glavi. Grb Kraljevine Srbije je takođe predstavljen na tri mesta.

 

Iako pozajmljena od Belgijanaca, prva srpska novčanica je bila nedvosmisleni nosilac srpskog nacionalnog identiteta kreiranog u vreme vladavine Obrenovića. Isticanje Drugog srpskog ustanka, podignutog na Cveti 1815, od strane osnivača dinastije – Miloša Obrenovića, skrenuta je pažnja na početak nacionalnog preporoda ovim događajem. Narodno oslođenje od Turaka je suptilnim vizuelnim jezikom istaknuto kao jedan preduslova za osnivanje Narodne banke, dok je drugi istaknut kroz zakonsku odredbu. Novčanica čiju reprodukciju možete videti, potpisana je od strane člana Uprave Jove Krsmanovića i prvog guvernera Narodne banke Alekse N. Spasića. Izdata je u drugoj emisiji, 1. septembra iste godine.

Šta znači “100 dinara u zlatu”?

Tada je postojala konvertibilnost –
novčanica od 100 dinara bila je
razmenjiva za 29 zlatnika (1 zlatnik
težio je 290mg), što je u ondašnje
vreme značilo da je imala vrednost
od „dva para dobrih volova“.

Na naličju banknote nalazi se 10 ženskih figura, natpis „Bog čuva Srbiju“ postavljen je u središte, iznad sedeće ženske predstave –  presonifikacije Srbije, sa lovorovim vencem oko glave, nečim u desnoj ruci, dok je levom oslonjena na štit sa srpskim grbom. Oko nje je raspoređeno 6 ženskih prilika, koje čine trouglastu strukturu, usmeravajući vizuelni fokus na natpis i personifikaciju Srbije. Na samom vrhu zadnje strane prve srpske novčanice nalaze se ćirilični natpisi „trgovina“ i „radinost“, dok je ispod njih tekst na francuskom. Sa leve strane je dat prevod naziva banke, a na desnoj je ispisano „sto franaka plaća donosiocu u zlatu“, što ne predstavlja samo prevod ispisa na licu banknote, već i usaglašenost srpskog dinara sa valutama država potpisnica Latinske Monetarne unije. Iako nikada zvanično nije pristupila ovom udruženju Kraljevina Srbija se pridržavala njene konvencije.

 

Uprkos velikom trudu da se izda prva srpska novčanica, ona nije naišla na naročito dobar odziv u narodu nakon puštanja u opticaj. Razloge za to stručnjaci nalaze u nepoverenju naroda zbog nepoznavanja papirnog novca kao sredstva plaćanja, zatim u njenoj prevelikoj vrednosti za promet u Srbiji. Ubrzo nakon emitovanja novčanice od 100 dinara, predloženo je da se izrade  privremene novčanice sa smanjenom vrednošću – od 50, 20 ili 10 dinara. O daljem razvoju papirnog novca u Srba, u nekim drugim postovima, a do tada šaljite svoje utiske i komentare o ova dva posta.

P.S. Posebnu zahvalnost za nastanak ovog teksta dugujemo redovnom profesoru Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu i generalnom sekretaru Udruženja banaka Srbije, gospodinu Veroljubu Dugaliću.

Share

Fenomeni

Jovana Milovanovic

Leave A Reply


Leave a Reply Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

  • About Us


    Dve istoričarke umetnosti, željne da iskorače iz strogih akademskih okvira, i svoja znanja, iskustva i poglede na svet podele sa vama

  • Follow Us On

  • Like Us On Facebook

    Facebook Pagelike Widget
  • Tags

    #280618 #28062018 19. vek 20. vek 28.06.2018. 2017 Collection Akropolj Antička grčka Arnault Beograd blog Etimologija grčkih reči Fashion Hrvatska istorija umetnosti Italija izložba Jeff Koons Karađorđe korona kralj Aleksandar I Karađorđević Kraljevina Jugoslavija Kraljevina SHS Kraljica Marija Karađorđević Kraljica Natalija Louis Vuitton nacija Narodni Muzej Noć muzeja Otvaranje Narodnog Muzeja Paja Jovanović putovanja Sava Šumanović Savremena umetnost slikarstvo Slike i prilike Slike i prilike preporučuju Srbija Sveti Sava Vatikan Vidovdanski hram Vlaho Bukovac Šumadija šezdeste Ženidba cara Dušana



© Copyright Slike i Prilike